VIDEO Film o povijesti hercegovačkih franjevaca

Pogledajte dokumentarni film ‘Kratka povijest Hercegovačke franjevačke provincije’

Godine 1949. Hercegovačka franjevačka provincija imala je 59 svećenika na slobodi. Ostali su bili pobijeni, u zatvoru, ili su morali bježati preko granice. Ni trideset godina kasnije – 1977. godine Provincija je već imala 278 članova. 

Kako je izgledala Hercegovačka franjevačka provincija prije i nakon Drugog svjetskog rata te desetljećima nakon toga, sve do danas u filmu ‘Kratka povijest Hercegovačke franjevačke provincije’ govorio je povjesničar dr. sc. fra Robert Jolić, arhivar Hercegovačke franjevačke provincije. 

”Želim zahvaliti svojoj braći, fratrima iz Hercegovačke provincije za sve što žive u ovoj zemlji i za sve što su proživjeli kroz stoljećima. Znamo koliko je bila visoka cijena njihove prisutnosti i službe”, kazao je fra Massimo Fusarelli, generalni ministar Reda manje braće u ovom filmu koji je režirala Marija Jerkić. 

Scenarij su radili Velimir Begić i Marija Jerkić, snimatelji su uz Mariju Jerkić bili Josip Vasilj i Marko Lasić, a majstori zvuka Marija Jerkić i Stanislav Jerković. Asistent produkcije bio je Andrija Šego, a u filmu je korištena glazba Maruše Bartolić i ULB Pruductiona. 

Hercegovački franjevci uz Hercegovinu u Hrvatsku djeluju i u SAD-u, Kanadi, Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, Kongu… Danas Hercegovačka franjevačka provincija ima 172 svećenika, petoricu đakona, šestoricu braće, 28 bogoslova, devetoricu novaka i osmoricu postulanata.

Pročitaj članak

FOTO Kod Gospinog kipa na Bakšimu u Ilićima blagoslovljena spomen-ploča

Hrvatsko žrtvoslovno društvo iz Zagreba (HŽD), u suradnji s Pododjelom za Drugi svjetski rat i poraće HNS-a i Središtem za istraživanje posljedica totalitarizama, već nekoliko godina za redom organizira hodočašće pod nazivom “Stopama uporno prešućivanih hrvatskih žrtava u četrdesetim godinama 20. stoljeća”

U sklopu ovogodišnjeg hodočašća, u čijem se kalendaru posjeta nalazi i Hercegovina, točnije mjesta Čapljina, Ljubuški, Struge, Stolac, Široki Brijeg i Mostar (Ilići i Cim);  u subotu, 20. travnja, kod Gospinog kipa na Bakšimu , u Ilićima, otkrivena je i blagoslovljena spomen-ploča s imenima prvih žrtava Drugog svjetskog rata u Ilićima te položeni vijenci i svijeće u čast Ilićkih i Cimskih mučenika, čiji spomendan obilježavamo 15. travnja, piše Framost.

Ploču je blagoslovio fra Robert Jolić, župni vikar Franjevačke crkve sv. Petra i Pavla u Mostaru.

Naime, prije točno 83 godine počinjeni su nemilosrdni zločini nad hrvatskim žiteljima Ilića i Cima. Dogodilo se to 13. do 15. travnja 1941. godine, oko Uskrsa, kada je razoreno i zapaljeno oko stotinu kuća i ubijeno na desetine Ilićana i Cimljana. Događaj nikada nije posve istražen, niti dokumentiran. 

Hrvatsko žrtvoslovno društvo iz Zagreba, utemeljeno 1991. godine kao nevladina i nestranačka humanitarna udruga, bavi se istraživanjima, pronalascima i trajnim obilježavanjem svih stratišta hrvatskog naroda u četrdesetim godinama prošlog stoljeća. Za nas je posebno zanimljivo i važno što se na njihovu popisu nalaze i Ilići i Cim. 

Svim mučenicima Ilića i Cima i žrtvama Drugog svjetskog rata, neka je vječna hvala i slava!! Počivali u miru!!

foto Ante Boras

 

 

 

 

 

Pročitaj članak

Povlače se novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM

Centralna banka Bosne i Hercegovine povlači iz opticaja novčanice konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u razdoblju od 1998. do 2009. godine, kako slijedi:  

• Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM s godinom izdanja 1998; 
• Apoeni 50 KM i 100 KM s godinom izdanja 2002; 
• Apoeni 50 KM i 100 KM s godinom izdanja 2007; 
• Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM s godinom izdanja 2008; 
• Apoen 50 KM s godinom izdanja 2009. 

Novčanice koje se povlače iz opticaja se mogu vidjeti na linku Novčanice KM koje se povlače iz opticaja i prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja od 1. siječnja 2025. godine.

Novčanicama konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenim u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine mogu se nesmetano vršiti plaćanja u prometu, zaključno s 31. prosinca 2024. godine. 

Zamjena u bankama 

Počevši od 1. siječnja 2025. godine navedena izdanja novčanica KM prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i ne mogu se primati u prometu za podmirivanje bilo kakvih obveza te podliježu isključivo procesu zamjene kao novčanice povučene iz opticaja. 

Zamjenu novčanica, nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja, u 2025. godini će obavljati komercijalne banke u Bosni i Hercegovini.

Nakon isteka roka zamjene u komercijalnim bankama zamjenu će obavljati Centralna banka BiH u roku u od 10 godina, počev od 1. siječnja 2026. godine, zaključno s 31. prosinca 2035. godine. 

Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM izdanja 2012., 2017., 2019. i 2024, kao i oba izdanja novčanica apoena 200 KM ostaju u opticaju i na njih se ne odnosi proces povlačenja. 

Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM koja će ostati u opticaju imaju uspravnu mikrooptičku zaštitnu nit "Motion™" čiji prikaz se može vidjeti OVDJE. 

Zaštitno obilježje 

Novčanice koje se povlače iz opticaja nemaju ovo zaštitno obilježje te se na osnovu te lako uočljive vizualne razlike može lako utvrditi da li se radi o izdanju koje će ostati u opticaju, ili o izdanju koje će prestati biti zakonsko sredstvo plaćanja s 31. prosinca 2024. godine. 

Novčanice izdanja koje ostaju u opticaju nakon 31.12.2024. godine mogu se vidjeti na linku Novčanice KM koje ostaju u opticaju.

Povlačenjem novčanica apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine osigurat će se sljedeće: 

Povećat će se nivo kvaliteta novčanica u opticaju jer će se novčanice koje se povlače iz opticaja zamjenjivati s novim novčanicama visoke kvalitete. 

U opticaju će ostati samo novčanice koje posjeduju identičnu i unaprijeđenu zaštitu od krivotvorenja, što će olakšati provjeru autentičnosti za javnost, osoba koje obavljaju ručnu obradu novčanica, kao i na uređajima za prijem i obradu novčanica.

Za dodatne informacije vezano za raspoznavanje novčanica koje se povlače iz optjecaja, upiti se mogu poslati na e-mail: povlacenje.novcanica.km@cbbh.ba ili na brojeve telefona: +387 33 278 335 i +387 33 278 212, priopćeno je iz Centralne banke BiH.

Pročitaj članak

ANTE CASH Ne kuva ko moja mater, novi hit popularnog pjevača

Ne kuva ko moja mater, nema kumpira ispod sača…” – riječi su novog hita imotskog repera Ante Casha

Ante je jučer premijerno objavio ovu energičnu pjesmu na svom Youtube kanalu. Nakon premijere, ovaj novi singl je dostupan na njegovom kanalu, čekajući da osvoji vaše uši i srca. 

Stoga, ne propustite priliku da otkrijete još jedan potencijalni hit, jer je Ante Cash ponovno pokazao da je spreman dominirati glazbenom scenom svojim jedinstvenim stilom i nevjerojatnim talentom.

Pročitaj članak

Porezna uprava traži radnike, evo detalja za Mostar

Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine, Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine, objavila je Javni natječaj za popunu radnih mjesta državnih službenika u Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine.

Županijski porezni ured Mostar traži ukupno 4 radnika, od toga 2 u Mostaru, i po jedno u Prozor-Rami i Konjicu.

Radna mjesta:

1. Federalni porezni inspektor - Županijski porezni ured Mostar - Odsjek za inspekcijski nadzor - 1 (jedan) izvršitelj
2. Stručni suradnik za registraciju obveznika uplate doprinosa - Županijski porezni ured Mostar – Porezna ispostava Grada Mostara – 1 (jedan) izvršitelj
3. Stručni savjetnik za javne prihode - Županijski porezni ured Mostar – Porezna ispostava Konjic - 1 (jedan) izvršitelj
4. Šef Ispostave - Županijski porezni ured Mostar - Porezna ispostava Prozor – Rama – 1 (jedan) izvršitelj
5. Federalni porezni inspektor - Županijski porezni ured Livno - Odsjek za inspekcijski nadzor - 2 (dva) izvršitelj
6. Šef Odsjeka - Županijski porezni ured Livno – Odsjek za zajedničke i opće poslove – 1 (jedan) izvršitelj
7. Stručni savjetnik za javne prihode - Županijski porezni ured Ljubuški – Porezna ispostava Grude - 1 (jedan) izvršitelj
8. Stručni suradnik za pružanje podrške u inspekcijskim nadzorima - Županijski porezni ured Ljubuški - Odsjek za inspekcijski nadzor - 1 (jedan) izvršitelj

Detaljnije o natječaju možete pogledati OVDJE.

Pročitaj članak

Misa na Groblju mira na Bilima na blagdan sv. Josipa Radnika - 1. svibnja

U idiličnom okruženju crkve svetog Josipa Radnika na Groblju mira na Bilima, vjernici će imati priliku proslaviti blagdan svetog Josipa Radnika na poseban način

Na sam blagdan, u srijedu, 1. svibnja, s početkom u 12:00 sati, bit će služena sveta misa koja će okupiti vjernike u duhovnom i prirodnom ambijentu. 

Sveto misno slavlje predvodit će fra Ivica Kyril Pavlović, a propovijedat će vlč. Pavo Brajinović. Misno slavlje pjesmom će uveličati župni zbor iz Odžaka.

Ova svečanost predstavlja idealnu priliku za vjernike da proslave prvosvibanjski praznik na poseban način, u skladu s duhovnim vrijednostima. Okupljanje u ovoj prelijepoj crkvi na Bilima omogućuje vjernicima da blagdan provedu u zajedništvu, okruženi prirodnim ljepotama i mirnim okruženjem. 

Osim duhovne dimenzije, proslava blagdana svetog Josipa Radnika na otvorenom prostoru omogućuje vjernicima da uživaju u svježem zraku i ljepotama prirode.

Pozivaju se svi vjernici i ljudi dobre volje da se pridruže ovom posebnom događaju te da zajedno proslavimo blagdan svetog Josipa Radnika u duhu zajedništva, molitve i zahvalnosti. Vidimo se u srijedu, 1. svibnja, u 12:00 sati u crkvi svetog Josipa Radnika na Bilima.

Pročitaj članak

Google Street View s najnovijim tehnologijama u Mostaru

U nedavnoj objavi na Instagramu, kompanija DM Transport Banja Luke obznanila je da prevozi nekoliko vozila opremljenih kamerama četvrte generacije Google Street Viewa iz Amersfoorta, Nizozemska u Balkansku zemlju

Ova objava označava važan korak za Bosnu i Hercegovinu, koja je jedna od posljednjih zemalja na europskom kontinentu koja će biti obuhvaćena ovom popularnom Googleovom uslugom, piše bljesak.info. 

Za razliku od prethodnih puta kada je Google koristio domaće automobile za pokrivanje drugih zemalja, ovaj put su se odlučili za nizozemske automobile. Primjer za to je nedavna ažuriranja u Sloveniji, koja su također provedena nizozemskim vozilima. 

Prema objavi, četiri crna automobila registrirana u Nizozemskoj prevezla su se do odredišta u Bosni i Hercegovini. Zanimljivo je napomenuti da su prikolice korištene za prijevoz ovih vozila bile registrirane u BiH, dok su slike snimljene na parkiralištu Bergnet Amersfoort u Nizozemskoj. 

Ovo nije samo prvi put da će Google pokriti balkansku zemlju koja nije članica Europske unije, već će se koristiti i najnovijom tehnologijom kamera četvrte generacije. Ovo je iznimno važno za Bosnu i Hercegovinu, jer će omogućiti korisnicima da dožive bogatstvo informacija i detalja koje pruža Google Street View. 

Nedavno, Google je na službenoj web stranici projekta najavio da će nastaviti s pokrivanjem nekoliko europskih zemalja, uključujući BiH. To je važan korak za tvrtku kako bi proširila pokrivenost u područjima kontinenta kojima nedostaju bolji skupovi podataka za poboljšanje karata. 

Prema rasporedu objavljenom na službenoj web stranici Google Street Viewa, Bosna i Hercegovina bit će pokrivena u narednom razdoblju od travnja do rujna 2024. Godine. U Federaciji BiH, gradovi poput Sarajeva, Mostara, Bihaća, Tuzle, Zenice, te drugi bit će obuhvaćeni. Republika Srpska također neće biti izuzeta, s gradovima kao što su Banja Luka, Prijedor, Bijeljina, Derventa, i mnogi drugi koji će biti pokriveni ovim programom. 

Google Street View ulazi u Bosnu i Hercegovinu s ciljem pružanja najnovijih informacija i tehnologija kako bi korisnicima omogućio bolje iskustvo istraživanja i navigacije. Očekuje se da će ova inicijativa značajno unaprijediti digitalnu kartografiju zemlje i pridonijeti boljem razumijevanju prostornih informacija. 

Pročitaj članak

Prijeki lijek: Prelijte lovorov list maslinovim uljem

Znate li koliko moćan lijek dobijete kada lovorov list prelijete maslinovim uljem? 

Lovorov list je dobro poznat i omiljen začin, a dugo je imao posebno mjesto u našim kuhinjama. No, malo tko zna da se lišće ovog mediteranskog zimzelenog stabla može koristiti u mnoge zdravstvene svrhe, ne samo za pripremu hrane. Možete koristiti ovo lišće kako bi pripremili ljekovito ulje, koje posjeduje izvrsna zdravstvene svojstva. Danas donosimo nešto više o svojstvima ovog proizvoda, te načinu njegove primjene, piše Dom i dizajn.

Potrebni sastojci:

• 30 grama listova lovora
• 250ml maslinovog ulja 

Način pripreme: Zgnječite lovorove listove i prelijte maslinovim uljem. Stavite smjesu u staklenu bocu, zatvorite je čvrsto i ostavite da stoji na tamnom i hladnom mjestu 14 dana. Protresite sadržaj boce s vremena na vrijeme. Nakon 2 tjedna procijedite ulje kroz gazu i prebacite tekućinu u drugu posudu. Držite dobiveno lovorovo ulje u hladnoj sobi. 

Lovorovo ulje kao lijek: Ako je potrebno, lagano zagrijte ulje na pari. Utrljajte ulje temeljito na bolesne zglobove. Osim u liječenju zglobova, lovorovo ulje se također koristi za migrene i bolesti uha. Ako imate jake glavobolje potrebno je umasirati ulje na sljepoočnice. Lovorovo ulje može zamijeniti aspirin, jer je u mogućnosti smanjiti povećanu tjelesnu temperaturu. Ono također pomaže u uklanjanju bolova u želucu i crijevima, normalizira funkciju jetre i bubrega i poboljšava apetit. Također lovorovo ulje je super za preventivne mjere. Ono ima sposobnost da poveća otpornost na infekcije, odnosno efikasno je kada je u pitanju jačanje imuniteta. Možete koristiti lovorovo ulje kako bi pripremili losion za rješavanje problema s kožom na licu. Ovaj losion je vrlo učinkovit u borbi protiv akni i mitesera.

Pročitaj članak

Uvodi se neradna nedjelja u cijeloj FBiH

Nakon usvajanja novog zakona o unutarnjoj trgovini u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta, Federalni ministar trgovine Amir Hasičević izjavio je da ovaj propis, u obliku nacrta, uvodi neradnu nedjelju kao pravilo u radu maloprodajnih objekata

Također smo definirali radno vrijeme maloprodajnih objekata, kao i neke iznimke. Regulirali smo pitanje formiranja i prikazivanja cijena - istaknuo je Hasičević. Pri izradi teksta zakona postignuta je sinergija s Udruženjem potrošača, sindikatima i poslodavcima, formirajući dobar tim s kojim će se moći odgovoriti na sve buduće izazove koje tržište nosi, piše Fena.

Naime, u praksi su se primjenjivala različita rješenja u vezi s određivanjem i rasporedom radnog vremena nedjeljom, koja su županije, gradovi i općine donosili svojim uredbama. To je rezultiralo različitim tretmanom rada nedjeljom i kompliciralo je poslovanje trgovačkih poduzeća koja djeluju na cijelom teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine. Važeći Zakon o unutarnjoj trgovini ne prepoznaje neradnu nedjelju kao pravilo u radu maloprodajnih objekata. 

Stoga novi zakon propisuje da "radno vrijeme maloprodajnih objekata određuje trgovac od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju od 90 sati tjedno, da su maloprodajni objekti zatvoreni nedjeljom i na blagdane, i da Vlada FBiH ili nadležno Ministarstvo rada i socijalne politike, svojom odlukom ili uredbom, određuje koji su blagdani neradni u FBiH, te se odlukom može odrediti koji su maloprodajni objekti obvezni raditi za vrijeme blagdana." 

Novine koje donosi zakon o unutarnjoj trgovini uključuju: preciznije objašnjenje pojma trgovca i trgovačkih djelatnosti, kao i drugih subjekata koji, pod određenim uvjetima, mogu obavljati trgovačke djelatnosti (fizičke osobe, udruge građana, poljoprivrednici); određivanje radnog vremena maloprodajnih objekata; i daljnje uređenje postupanja i obveza trgovaca u obavljanju trgovačkih djelatnosti. 

Također, zakon na sveobuhvatan način regulira pitanja koja su važna za potrošače, poput odobravanja popusta ili prodaje po sniženim cijenama. Zakon također detaljno regulira internet prodaju, uzimajući u obzir njezin sve veći udio u ukupnom maloprodajnom prometu. 

Razvojem internetske prodaje javljaju se određene devijacije zbog pravno nereguliranog stanja u području elektroničkog poslovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine i nepreciznih pravnih rješenja koja minimalno reguliraju to područje. Stoga je bilo potrebno predvidjeti adekvatne mehanizme za sankcioniranje takvog ponašanja. 

Stupanjem na snagu ovog zakona, Vlada će osnovati Vijeće za razvoj trgovine Federacije Bosne i Hercegovine kao savjetodavno tijelo s ciljem unaprjeđenja razvoja trgovine u Federaciji.

Pročitaj članak

Ovaj hercegovački grad ima najniže cijene vrtića

Grad Stolac je jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave u okruženju koja već dugi niz godina sufinancira rad dječjeg vrtića

U cilju rasterećenja roditelja Grad Stolac osigurao je dodatna sredstva u proračunu za 2024. godinu kako bi cijene smještaja u vrtiću za svu djecu ostale na razini prošlogodišnjih, odnosno kako ne bi došlo do njihova povećanja, kao što je to slučaj u nekim od okolnih gradova/općina, piše Večernji list BH.

Zbog konstantnog rasta svih troškova, uključujući hranu, ali i troškova rada neki vrtići podižu cijene svojih usluga, objavili su iz tog grada.

Mjesečni boravak djeteta u gradskom vrtiću u Stocu dugi niz godina iznosi 120 KM i jedan je od najjeftinijih u Hercegovini, a iz proračuna se redovno izdvajaju sredstva za financiranje obnove vrtića, kao i sufinanciranje raznih projekata u kojima sudjeluje gradski vrtić. 

Troškovi boravka jednog djeteta u vrtiću iznose 450 KM, od čega roditelji plaćaju 120 KM, a preostali iznos financira grad kao osnivač.  Za drugo dijete popust je 10 posto, a za treće dijete popust je 20 posto, navode iz Grada. 

"Napominjemo da su kapaciteti u vrtiću popunjeni, samo ove godine upisali su 120 mališana u šest skupina, raduje nas činjenica kako do sada u vrtiću nije boravio veći broj djece. Roditelji u našem gradu najjeftinije plaćaju vrtić u Hercegovini, a osigurane su i naknade za svako novorođeno dijete u iznosu od 1000 KM", nastavljaju iz Grada. 

Osim toga, Grad Stolac subvencionira troškove prijevoza svih učenika u iznosu 100 posto cijene mjesečne karte za učenike koji su udaljeni od škole 2 km i više. Također, na početku svake školske godine Grad svim osnovnoškolcima osigurava besplatne radne bilježnice, a izdvajaju se i značajna financijska sredstva kroz stipendije redovnim studentima državnih sveučilišta.

Riječ je o nizu demografskih mjera koje Grad provodi u skladu s financijskim mogućnostima, uz besplatan prijevoz učenika, stipendije, potpore novorođenoj djeci.

Pročitaj članak

Okvir za mržnju

Osvrt na knjigu notornog Dragana Markovine od strane fra Miljenka Miće Stojića, na koju je priopćenjem reagirao i sam provincijal Jozo Grbeš, u emisiji Jasnoća pogledâ, Radiopostaje Mir Međugorje

Glupo je čitati ovakve knjige. Ali morao sam zbog fra Lea, fra Joze, fra Rafe, fra Bernardina, fra Grge, fra Kažimira i fra Nenada. Svijetli su to likovi bogoljubne i domoljubne hrvatske povijesti. Nasuprot njima Dragan Markovina stavlja svoje likove, likove internacionalnoga komunizma kojega Europski parlament uvrsti među tri suvremena zlosilja, uz bok nacionalsocijalizma i fašizma, piše fra Mića Stojić.

Radnja ovoga djela, koje bi se htjelo nazvati romanom a zapravo je loš pamflet, započinje s fra Leom Petrovićem. Iako je istaknut taj zlosretni »14. februar 1945.«, ili po Markovini »oslobođenje« Mostara, prava tema je zapravo fra Leo. Prikazan je u potpuno negativnom svjetlu. »To je valjda to, sada.« (str. 5.) Sjedi fra Leo u krugu samostana i razmišlja što je napravio proteklih godina. Spaljene su Bjelušine i pravoslavna crkva, odvedeni su mnogi u nepoznato, spaljena je i sinagoga, kraj dolazi. »Sutra kad se otpor na Bijelom brijegu slomije, a slomit će se, zna i sam da hoće, oni će doći da ga vode.« (str. 7.) 

Nabacao je Markovina na početnih 10-ak stranica mnogo toga o fra Leu da bi mu to poslužilo kao odskočna daska za njegovo kasnije blaćenje i za uzdizanje svijetlog lika »drugova« koji se vraćaju u »oslobođeni« grad ili su tu unatoč svemu uspjeli preživjeti. No, povijesne činjenice izgledaju sasvim drukčije. Fra Leo i skupina franjevaca u Mostaru, a fra Dominik Mandić u Rimu, štitili su u ta zla vremena svakoga onoga koga su mogli ili tko je kod njih zatražio pomoć. Pa su tako štitili i Olgu Humo, kćer dugogodišnjeg ministra vanjskih poslova Kraljevine Jugoslavije Momčila Ninčića, a suprugu poznatog komuniste Avde Hume. Govori Markovina o njoj na nekoliko stranica, ali ne spominje sve ovo. Štitili su spomenuti i Židove, Srbe, štitili su komuniste, svakoga ako se prema njemu postupalo mimo zakona i pravde. Da ne bismo ovaj osvrt pretvorili u povijesno izlaganje, uzmimo u ruke doktorsku disertaciju ili knjigu dr. Hrvoja Mandića »Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću« te čitajmo. E da, dolazili su komunisti nekoliko puta fra Leu da ga izvedu na »oslobođeni« teritorij, ali on nije htio napustiti svoj narod i svoju braću. Zadnji put su to učinili kuriri Vase Miškina Crnog onu noć kada, po Markovini, fra Leo razmišlja o krahu svoga vjerovanja i o svojim grijesima. 

Zaprepašćuje kako Markovina ne može izgovoriti ni jednu riječ osude jugokomunističkog zlosilja toga »14. februara«. »A Avdo je samo pogledao onu dvojicu bez tavle u uglu i kroz polustisnute usne rekao: "Sve je to reakcija, a zna se što s reakcijom treba napraviti."« (str. 66.) Umjesto osude Markovina je ushićen, raznježio se nad sudbinom svojih »drugova«. Naravno, ne spominje njihove zločine, komunizam kojemu oni služe svjetlo je čovječanstvu. A zapravo sve je to okvir za mržnju, vječnu mržnju prema drugima, pa i prema »drugovima kada skrenu s propisane crte«. Sve već davno viđeno. 

»Mislio sam o Jovanu kad smo ušli u Sabornu crkvu i baš u momentu u kojem je Ksenija krenula da zvoni, čuo se prvi pucanj dole, tačno ispod Donje Mahale. Pa još šest njih, nisam trebao ni brojati, ali jesam da budem siguran.« (str. 134.) Ovakav je opis ubojstva fra Lea i ostalih šestorice franjevaca u Mostaru. Nema Markovinine osude toga ubojstva bez suda, pa taman i da su bili krivi, a nisu. Njemu je prirodno da se »drugovi« tako ponašaju, ali mu nije prirodno da i druga strana tako čini, nju bez milosti napada zbog sličnoga. Uz loš pamfletizam ni stil nije na visini. Pionirski. Sjećamo se toga iz zlosretnoga vremena jugokomunizma. »Sentiš« koji bi trebao privući »omladinu«. A i jezik djela je prikladan, onaj jugoslavenski, kao nekada. E moj Markovina, osta ti i bez Boga i bez čovjeka u sebi!

Pročitaj članak

Dobra predsezona u Međugorju, Amerikanci dolaze u velikom broju

Međugorje u prvom kvartalu ove godine bilježi pozitivne turističke rezultate i uspješnu predsezonu, a uz domaće goste, u jednom od najvećih marijanskih svetišta u svijetu, trenutno su najbrojniji turisti iz SAD-a, Španjolske, Francuske i Ukrajine

U Međugorje se u većem broju vraćaju i hodočasnici iz SAD-a, a kako kaže direktor Turističkog ureda Turističke zajednice Općine Čitluk Ante Kozina, to se događa prvenstveno zbog toga što je uvedena direktna zračna linija iz SDA-a prema Dubrovniku, piše Fena.

Osim njih, u Međugorju trenutno borave i gosti iz Ukrajine, Španjolske, Italije, Francuske. Što se tiče predsezone, Kozina ocjenjuje da je bila dobra, a jedan od razloga je i taj što je ove godine Uskrs bio ranije, 31. ožujka. 

"Nama sezona počinje za Cvjetnicu, to je nedjelja prije Uskrsa i traje do Svih svetih, 1. studenoga", rekao je on, napomenuvši da u Međugorju očekuju dobru sezonu. 

"Ove godine očekujemo stabilizaciju dolaska stranih gostiju i s optimizmom očekujemo turističku sezonu", zaključuje Kozina. 

U Međugorju je zadnjih mjeseci zabilježeno značajno povećanje hodočasničkih grupa engleskog govornog područja, posebno iz Amerike, a glavni razlog tome je nemogućnost hodočašćenja u Svetu zemlju zbog ratnih nemira, pa većina agencija preusmjerava svoja hodočašća upravo u Međugorje.

Pročitaj članak

Paprene cijene ubijaju draž prvosvibanjske proslave

Dok će značajan broj bh. građana prvosvibanjske praznike iskoristiti kao svojevrstan mini odmor i otputovati na brojne destinacije širom Europe, pa i one egzotične, dotle će većina ostati vjerna tradiciji i Praznik rada provesti na nekim od omiljenih izletišta

Sve skupo 

Ta proslava u prirodi, kraj rijeka i jezera, te na planinama, u društvu obitelji, rodbine i prijatelja, nezamisliva je bez roštiljskih specijaliteta, ali i janjetine na ražnju. Međutim, sudeći prema cijenama, prvosvibanjska trpeza će ove godine biti najskuplja do sada. Posebno se to odnosi na janjetinu, koju domaći proizvođači prodaju po cijeni između 23 i 25 KM po kilogramu. Tako prosječno janje od 15 kilograma košta 345 KM, piše Avaz.

Kada je riječ o domaćem tržištu, janjadi skoro da nema, budući da se, kako su rekli za Avaz iz „Ekoprodukta“ Borci, proizvodnja u BiH sve više smanjuje. Prednjači uvoz svih vrsta mesa, pa tako i janjetine, a što značajno diktira cijenu. Tako se kilogram janjetine u mesnicama prodaje po cijeni od 30 KM po kilogramu. 

Situacija nije značajno bolja ni kada je riječ o drugim vrstama mesa, pogotovo proizvodima koji se upotrebljavaju za roštilj. Omiljeni ćevapi su u odnosu na prošlu godinu po kilogramu skuplji u prosjeku za dvije KM i mogu se pronaći od 14,75 do 18 KM. Sudžukice koštaju najmanje 16 KM po kilogramu, a pileći batak u marinadi je osam KM, dok su marinirani fileti 14 KM, a teleći ražnjići više od 20 KM. 

Ni cijene povrća kojim se mnogi vole „zasladiti“ s roštilja ili ga spremiti za salatu nije jeftino. I povrće je u poređenju s prošlom godinom značajno skuplje. 

Cijene povrća 

Tako je za kilogram gljiva potrebno izdvojiti čak 9 KM, dok su lani koštale 7 KM. Cijena mladog luka iznosi najmanje 3,5 KM, dok je kilogram prošle godine bio ispod 3 KM. Svježi paradajz je u odnosu na lani skuplji za pola marke i košta 3,5 KM. Jedino su paprike jeftinije u odnosu na godinu ranije i mogu se pronaći po cijeni od 2,5 KM, dok su lani bile 4 KM. 

Prosječan rast 

Prema posljednjim statističkim podacima, razina cijena u veljači ove godine viša je za 12,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 20,8 posto. Iznos potrošačke sindikalne košarice za ožujak je skoro 3.000 KM, a gotovo polovina se odnosi na hranu. 

Kada je riječ o pićima, raspon cijena gaziranih sokova kreće se od dvije KM pa naviše, a nude se i posebna pakiranja u limenkama, gdje šest komada košta šest KM.

Pročitaj članak

Građani već kupuju pelet za iduću sezonu

Iako se tek izlazi iz sezone grijanja u Republici Srpskoj, veliki broj građana koji koriste pelet uveliko se sprema za iduću sezonu, upravo zbog nižih cijena ove vrste ogrijeva, potvrdili su  iz firmi koje se bave proizvodnjom peleta

Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekao Igor Andrić, tajnik Udruge šumarstva i prerade drveta u Gospodarsko komori Republike Srpske, na tržištu je povećana ponuda peleta u odnosu na potražnju, pišu Nezavisne novine.

“To je utjecalo na cijenu, koja je, zavisno od proizvođača do proizvođača, raznolika, tako da se kreće od 400 do 420 KM po toni”, kazao je Andrić i istaknuo da postoji nekoliko proizvođača koji su cijenu spustili čak i ispod 400 KM po toni. 

“Što se tiče prognoze za neki idući period, nisu nikako optimistične što se tiče proizvođačima peleta, a što ide na ruku kupcima”, kazao je Andrić i dodao da se cijene i u idućoj sezoni ne bi trebale mijenjati, jer kako kaže, upravo zato što proizvođači imaju velike zalihe. Prema njegovim riječima, većina proizvođača peleta izvozno je orijentirana, ali uslijed energetske krize u zapadnoj Europi nabavljene su velike količine i skladišta su puna. 

“I zbog prethodne slabije zime nije došlo do potrošnje, tako da je sve to zajedno uvjetovao nižu cijenu”, pojasnio je Andrić.

Darko Partalo, direktor kompanije “Drvoprodex” Banjaluka, kazao je da je kod njih cijena tone peleta 360 KM plus PDV i plus prijevoz. 

“Mi trenutno nemamo peleta na lageru u velikim količinama, ali jedan dio, oko 20 do 30 posto, i izvozimo, odnosno onoliko koliko procijenimo da neće da ugrozi poslovanje u Republici Srpskoj”, kazao je Partalo i istakao da cijena za izvoz iznosi 180 eura po toni. Kako je rekao, ne očekuju da će u idućoj sezoni grijanja da podižu cijene.

“Ne vjerujem da će se cijene mijenjati, odnosno vjerojatno će sadašnja cijena biti i na jesen, jer na taj način čuvamo naše kupce”, kazao je Partalo i dodao da su kod njih kupci uglavnom sa banjalučke regiji. Iz firme “Ensa BH” iz Srpca kazali su da su skladišta ovih firmi puna upravo zbog prošlogodišnje zabrane izvoza, ali da od 1. ožujka pa do 1. rujna oni imaju ljetne cijene, te da sada tona pelete košta oko 420 KM. 

“Veliki dio naših stalnih kupca već sada uveliko kupuje pelet za iduću sezonu, upravo zbog nižih cijena”, kazali su iz ove firme i dodali da oni korigiraju cijenu u odnosu na cijene sirovina na tržištu. Iz firme “bioConcept” Novi Grad ističu da su i kod njih cijene peleta u padu te da su na lagerima velike količine. 

“Kod nas je trenutno cijena peleta 380 KM sa prijevozom, a veliki broj kupca upravo sada kupuje pelet zbog nižih cijena”, istakli su iz ove firme. Građani u Republici Srpskoj su ovu vijest dočekali sa velikom radošću, jer, kako kažu, nakon svih poskupljenja sa kojima se skoro svakodnevno susreću, ovo pojeftinjenje je vrlo značajno. 

“Naravno da je jako bitno, a posebno kad znamo da nam je grijanje jedna od najvećih i najskupljih stavki u kućnom proračunu , tako da ćemo sada moći kupiti pelet koji je jeftiniji nego inače”, rekao je Mirko S.

Pročitaj članak

Prekid konferencije u Bruxellesu: Demontaža temelja Europske unije?

U nedavnom događaju koji je potresao političku scenu Bruxellesa i Europske unije, policija je nasilno prekinula međunarodnu konzervativnu konferenciju na kojoj su sudjelovali istaknuti politički akteri poput Nigela Faragea, Viktora Orbana i Suelle Braverman

Upad policije dogodio se tijekom govora Faragea, a sudionici su bili iznenađeni kada su policajci naredili zatvaranje događaja. Ovaj incident izazvao je val osuda i kontroverze među političkim krugovima, naglašavajući duboke podjele u europskoj politici i postavljajući pitanje o budućnosti demokracije i slobode govora u Europskoj uniji. 

Napad na konzervativnu konferenciju, koju je organizirala Zaklada Edmund Burke s ciljem jačanja načela nacionalnog konzervativizma u zapadnim zemljama, izazvao je burne reakcije među sudionicima. Eurozastupnik Suverenista Ladislav Iličić osudio je nasilni prekid događaja, ističući kako je takvo ponašanje policije i zabrana skupa od strane vlasti izravni napad na slobodu izražavanja i političke raznolikosti. 

Također, kardinal Gerhard Ludwig Müller izrazio je duboku zabrinutost zbog ovog događaja, usporedivši ga s metodama totalitarnih režima poput nacističke Njemačke. Njegova reakcija odražava duboku tjeskobu zbog opadanja demokratskih vrijednosti u europskom kontekstu i upućuje na potrebu za zaštitom osnovnih političkih sloboda. 

Gradonačelnik regije Bruxelles, Emir Kir, socijalist turskog podrijetla, pozvao je policiju na događaj, tvrdeći da konferencija predstavlja prijetnju javnom redu. Međutim, nakon pravne borbe, Državno vijeće je poništilo gradonačelnički nalog, omogućavajući konferenciji da se nastavi drugog dana bez daljnjih problema. 

Ovaj incident jasno pokazuje duboke podjele unutar europske političke scene i postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti demokracije i političkih sloboda u Europskoj uniji. Sve je više zabrinutosti zbog rastuće represije i totalitarističkih tendencija.

Temelji Europske unije i demokracije općenito, moraju biti nepokolebljivo zaštićeni od bilo kakvih pokušaja njihovog urušavanja.

Pročitaj članak